Finansije i Osiguranje - Slovenija

Inflacija će se smanjiti više nego što se ranije predviđalo; ove godine očekuje se 2,4 posto, potom se očekuje porast na tri posto.

Ekonomski izgledi se popravljaju. “Očekujemo jačanje gospodarskog rasta u Sloveniji u nastavku godine. To će 2026. godine dosegnuti dugoročni prosjek od 2,8 posto”, rekla je na današnjoj konferenciji za novinare Tina Žumer, viceguvernerka Banke Slovenije. Pritom je dodala da će rast ostati veći nego u eurozoni, gdje će, prema prognozama Eurosustava, ove godine iznositi 0,9 posto, au sljedeće dvije godine ojačati na 1,4 posto. 1,6 posto.

Prema njezinim riječima, gospodarsku aktivnost u ovoj godini potaknut će prije svega domaća potrošnja, uz rast realnih dohodaka i povećanje rashoda države. U sljedeće dvije godine aktivnost će biti dodatno potaknuta inozemnom potražnjom i jačanjem izvoza. S poboljšanim gospodarskim izgledima, zaposlenost će se nastaviti povećavati, a nezaposlenost će ostati na povijesno niskim razinama. To će također održati visok rast plaća.

Prema njezinim riječima, inflacija će se nastaviti približavati srednjoročnom cilju od dva posto. Inflacija u Sloveniji ove će godine, prema predviđanjima, iznositi 2,4 posto, 2025. privremeno će biti viša na tri posto, a potom će 2026. pasti na 2,3 posto, rekao je Žumer, dodavši da će smanjenje inflacije utjecati sporiji i nepravilniji nego prethodnih mjeseci.

Brže približavanje inflacije cjenovnoj stabilnosti kočit će još uvijek snažan rast plaća i prestanak Vladinih mjera za umjerenje cijena energenata, istaknula je. Ipak, zaostatak za eurozonom bit će znatno manji nego u prethodne dvije godine. Prema prognozama Eurosustava, prosječna godišnja inflacija u eurozoni ove će godine iznositi 2,5 posto, 2025. 2,2 posto, a 2026. 1,9 posto.

Prema Arjani Brezigar Masten, direktorici Analitičko-istraživačkog centra Banke Slovenije, rast slovenskog gospodarstva bit će brži od rasta eura jer Slovenija još uvijek hvata korak s najrazvijenijim gospodarstvima i jer slovenska radna snaga tržište je snažnije, kao i zbog viših plaća, a time i veće domaće potražnje te nižeg neto duga stanovništva.

Najvažnija sastavnica rasta ove godine je privatna potrošnja koju podižu i državna potrošnja te investicije. “To će se prvenstveno odnositi na pomoć i obnovu nakon poplava, ali i na potrošnju i transformaciju dopunskog zdravstvenog osiguranja u obvezni zdravstveni doprinos”, rekla je. Ove godine će rast uvoza biti brži od rasta izvoza, pa će doprinos neto deviza biti negativan, a onda će taj učinak nestati. Slovenija će na kraju 2026. godine imati suficit tekućeg računa negdje iznad tri posto bruto domaćeg proizvoda (BDP)", rekla je.

Prognoza Banke Slovenije za trogodišnje razdoblje je da će stopa nezaposlenosti ostati na rekordno niskim razinama. Povećat će se i zaposlenost, i to za 0,6 posto, što je manje nego u posljednje tri godine. Prema njezinim riječima, skučenost tržišta rada očituje se u visokom rastu plaća, koje su, primjerice, već u prvom kvartalu u privatnom sektoru iznosile oko osam posto. "Ali taj će se rast ove godine umjereno smanjiti na 7,6 posto i pasti na četiri posto", rekla je.